 |
ČAJNA BILJKA - Tea sp., Camelia sp. |
 |
Prema knjizi Dušana V. Čolića
DOMAĆE I STRANE ČAJNE BILJKE
ČAJNA BILJKA - ČAJ
Biljke iz familije Theaceae - čajevi:
Thea sinensis - čaj, čajevac, pravi čaj, ruski čaj, kineski čaj, čajna kamelija
Thea assamica - indijski čaj, asamski čaj, burmanski čaj, asamska kamelija
Thea japonica - japanski čaj, japanska čajna kamelija
Domovina čaja je Kina i Indija (Asam), odakle je prenet u ostale delove sveta. Najpre je iz Kine stigao u Japan, a iz Asama se proširio na čitavu Indiju, Indokinu i Burmu. Nakon toga biljka se prenosi na Cejlon, Javu, Sumatru, u Australiju, Rusiju, Braziliju, južni deo Severne Amerike, Južnu Afriku i na ostrvo Fidži.
Nekada se koristio isključivo kao lek. Sastojci čaja teofilin i teobromin deluju kao diuretikum, a kofein ili tein kao lek protiv glavobolje i migrene. Danas se uglavnom upotrebljava za pripremanje čajnog napitka. U nekim zemljama napitku se dodaje mleko, maslac, brašno i td. Iz čaja se izdvajaju aromatični ekstrakti i esencije, pravi se liker... Kao začin dodaje se raznim jelima, ili se iskuvani čajni listovi spremaju kao jelo. Iz listova se dobija i boja.

VRSTE I SASTAV ČAJA
Od prerađenih listova biljke čaj dobijaju se dva osnovna proizvoda - crni i zeleni čaj. Oba potiču od iste biljke, a razlika je u postupku prerade listova. Dok se crni čaj suši i uparava na temperaturi do 42° C, na otvorenom prostoru, zeleni čaj se, da bi sačuvao zelenu boju, štiti od sunca i promaje i suši i uparava na znatno većim temperaturama, čime se proces obrate znatno skraćuje.
 Najvažniji sastojci čaja su kofein ili tein, tanin, eterična ulja i male količine teobromina i teofilina. Količina teina (kofeina) u čaju jako varira, što zavisi od sorte, porekla, zemljišta i naročito klimatskih uslova u kojima je biljka gajena. Količina teina u crnom čaju je uvek veća, u proseku 3,15%, dok ga u zelenom čaju ima oko 2,54%.
Za različite potrošačke ukuse primenjuje se i aromatizacija čaja. U tu svrhu se koriste razne aromatične biljke ili njihovi delovi. Cvetovi ili drugi mirisni delovi aromatičnih biljaka pomešaju se sa drogom, tako postoje određeno vreme, a zatim uklanjaju, a gotov proizvod se pakuje. Za aromatizaciju se najčešće koriste cvetovi kamelije, gardenije, Jasmina, Magnolije...
PRIPREMANJE ČAJA
 Čajni napitak se priprema stavljanjem droge u ključalu vodu ili prelivanjem vrelom vodom, u kojoj odstoji nekoliko minuta.Kod najvećeg broja vrsta čaja preporučuje se da čaj odstoji u vodi 3-5 minuta, u zavisnosti da li želite da dobijete čajni napitak koji vas stimulise ili takav koji vas smiruje. U prve tri minute se iz droge oslobadjaju stimulići sastojci čaja, a između treće i pete umirujući. Ne preporučuje se da čaj stoji duže od toga u vodi jer tada postaje gorak. Nikako se ne kuva!
Napitak je žućkasto-mrke boje, prijatnog karakterističnog mirisa i prijatnog ukusa na tanin i svojstvene arome.

Čajni napitak se različito začinjava. Najčešće se zaslađuje šećerom ili medom i začini limunom. Često se radi arome dodaje rum, razne vrste alkoholnih pića, vanila i sl. U nekim zemljama pije se pomešan sa mlekom. U Kini i Japanu čajni napitak konzumira se nezaslađen i bez ikakvih dodataka. Kod nekih azijskih naroda priprema se sa solju, mlekom, maslacem, lojem, brašnom... U nekim krajevima se već iskuvani čajni listovi jedu ili se od njih spravljaju razna jela.
|
back to SVE O ČAJU
|  |
|
Ako želite da odštampate recepte, kliknite desnim tasterom miša na tekst recepta i odaberite opciju PRINT / ŠTAMPAJ.




|